MARS model u lečenju poremećaja spavanja

Spavanje je ključan biološki proces za oporavak, pamćenje i emotivnu ravnotežu. U ovom tekstu objašnjavamo poremećaje spavanja prema DSM-5, sa fokusom na insomniju, njene tipove, uzroke i tretman.
Žena spava u krevetu sa belom posteljinom.

Spavanje je stanje smanjene svesti o stimulansima iz okoline i razlikuje se od stanja kao što su koma ili hibernacija. Kao univerzalno ponašanje u životinjskom svetu, ono je ključni preduslov za očuvanje zdravlja i kognitivnih funkcija.

Većini ljudi je za optimalno funkcionisanje potrebno oko 7–8 sati sna dnevno.

Funkcije spavanja

  • Restauracija i oporavak
  • Uklanjanje produkata metabolizma
  • Ušteda energije
  • Konsolidacija memorije
  • Pražnjenje emocija kroz snove
  • Termoregulacija
  • Homeostaza
  • Održavanje imunog sistema

DSM-5 klasifikacija poremećaja spavanja

  • Insomnija (nesanica)
  • Hipersomnija
  • Narkolepsija i katapleksija
  • Poremećaj spavanja u vezi sa disanjem
    • Opstruktivna apneja/hipopneja
    • Centralna apneja za vreme spavanja
    • Hipoventilacija u toku spavanja
  • Poremećaj cirkadijalnog ritma spavanje–budnost
  • Parasomnije
    • NREM poremećaj buđenja u snu
    • Noćne more i poremećaj REM spavanja
  • Sindrom nemirnih nogu
  • Poremećaj spavanja izazvan supstancama/lekovima

Insomnija

DSM-5 definiše poremećaj nesanice kao nezadovoljstvo količinom ili kvalitetom sna povezanim sa jednim ili više od sledećih simptoma:

  • Teškoće u iniciranju sna i/ili teškoće u održavanju sna, sa čestim buđenjima.
  • Rano jutarnje buđenje sa nemogućnošću ponovnog zaspivanja.

Tipovi insomnije

  • Akutna insomnija – povezana sa anksioznošću, iščekivanjem događaja; može pojačati anksioznost (npr. ispit).
  • Pseudosomnija (pogrešna percepcija stanja spavanja) – pacijent se žali na teškoće u snu, ali nema objektivnih dokaza o poremećaju spavanja.
  • Psihofiziološka insomnija – anksioznost i stres izazivaju „naučenu“ nemogućnost spavanja, stvarajući ciklus brige o samom snu.
  • Idiopatska insomnija – počinje u ranom životu.

Psihijatrijski poremećaji i stanja povezana sa insomnijom

  • Velika depresija, distimični poremećaj, bipolarni poremećaj
  • Generalizovani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, PTSP
  • Šizofrenija
  • Zloupotreba psihoaktivnih supstanci

Lekovi i supstance povezane sa insomnijom

  • Alkohol (akutna i hronična upotreba)
  • Kofein
  • Teofilin (bronhodilatator)
  • Nikotin
  • Kanabis
  • Antidepresivi
  • Kortikosteroidi
  • Statini
  • Stimulansi
  • Antagonisti i agonisti dopamina

Tretman insomnije

  • Nefarmakološka terapija
  • Farmakološka terapija

Homeopatski lekovi kod poremećaja spavanja

Napomena: Homeopatija nema naučno potvrđenu efikasnost i ne treba da zameni dijagnostiku i terapiju zasnovanu na dokazima. Za uporne ili teške smetnje spavanja obavezno se konsultujte sa lekarom.

  • Coffea cruda – uzbuđenost uma, oštra percepcija, ubrzan misaoni proces. Takođe se u homeopatskoj praksi navodi kod dece koja su razigrana noću i ne mogu da zaspu.
  • Arsenicum album – anksiozne osobe sa nemirnim snom i strašnim snovima (npr. o pljačkašima, lopovima ili krađi).
  • Nux vomica – nesanica tokom druge polovine noći.
  • Kali phos – nesanica zbog stresa.
  • Ignatia amara – nesanica zbog tuge ili depresije.
  • Pulsatilla nigricans – osoba ostaje budna i nemirna tokom prve polovine noći.

. . .

Napomena: Metodu MARS su razivili dr Zoran Ostojić i dr spec. Biljana Grujić

Call Now Button